Apartmani Butua

O Budvi

ISTORIJA
Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. U Sofokleovoj tragediji “Oikles”, napisanoj u V vijeku p.n.e., spominje se GRAD ILIRIJ. Legenda, koja svoju potvrdu ima u mnogim grčkim mitovima, kaže, da je Budvu osnovao Kadmo, sin feničanskog kralja Agenora. Protjeran iz Tebe, sa svojom ženom Harmonijom, stigao je u naše krajeve na volovskoj zaprezi i osnovao Budvu. Od grčke riječi “Bous” (što znači vo) nastalo je ime grada.
Ilire potiskuju Rimljani sredinom II v.s.e, pod kojima Budva ima status Grada-emporijuma (trgovačkog centra). Plinije pominje Budvu kao “Oppidum civicum Romanorum Butuanum” . Pod vlast Vizantije Budva potpada 535.godine. Zajedno sa Slovenima Budvu počinju napadati i Avari. O tome svjedoče toponimi (budvanski zaliv zvao se Avarorum Sinus). Početkom VII vijeka Sloveni počinju sa trajnim naseljavanjem ovih krajeva, da bi poslije pustošenja Saracena 841.godine trajno naselili Budvu, obnovivši je uz pomoć romanskog stanovništva. Usponom srpske države Raške, Budva ulazi u sastav Srpske srednjovijekovne države i služi kao pomorska luka države Nemanjića. Mlečani zauzimaju Budvu početkom 16-og vijeka i ostaju ovdje sve do 1797.godine kad potpada pod vlast Austro-ugarske. Od 1806. do 1807. god. traje Rusko-crnogorska uprava u Budvi.
Francuska okupacija Budve počinje 1807.godine, a završava se 1813 porazom Napoleona.Tada je osnovana Crnogorsko-Bokeljska vlada, ali po naredjenju ruskog cara Aleksandra I, Boka je ustupljena Austriji na upravu 1814.godine.
Iz ovih krajeva su: Srpski despot i Paštrovski knez Stevan Štiljanovi ć, pjesnik Krsto Ivanović, književnik i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, isto kao i Antun Kojović, pisac “budvanskih anala”. Slikari Anastas i Špiro Bocarić su, takodje, rodjeni Budvani. Slikar Marko Gregović,

GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Budvanska rivijera zauzima središnji dio Crnogorskog primorja, površinom od 122 km2, sa svojih 17.000 stanovnika. Nalazi se na 42° 10′ – 42° 20′ sjeverne geografske širine i 18° 49′ – 19° 00′ istočne geografske dužine. Na dužini od 25 kilometara nanizano je 17 manjih i većih divnih pješčanih plaža, počev od Jaza na sjeveru, do plaže u Buljarici, krajnjem jugu opštine Budva.

KLIMA
Budva ima tipično mediteransku klimu sa blagim, ali kišovitim zimama i dugim toplim i suvim ljetima. Prosječna temperatura u januaru iznosi 8° C dok je u julu 23,8° C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 15,5° C (ljeti 23,1° C a zimi 9,3° C). Budva ima 2.300 sunčanih sati godišnje što je stavlja u sam vrh turističkih mjesta na Mediteranu.
Padavine iznose 1.626 mm/m2 godišnje.
Vjetrovi u ovom kraju su: BURA – sjeverni vjetar, duva sa kontinenta i može biti jako opasan i čak dostiže brzinu od 12-15 m/sec. JUGO ili ŠIROKO, duva sa mora i donosi kišu i oblačne dane. Tokom ljetnjih mjeseci duva MAESTRAL, sjeverozapadni blagi vjetar, koji osvježava, idealan za jedrenje i “windsurf”.
Temperatura mora se kreće od 11,7° C u februaru do 24,7° C u avgustu mjesecu. U periodu od maja do oktobra more ima prosječnu temperaturu više od 18° C, što znači da kupališna sezona traje čitavih šest mjeseci.